- unapređenje i promocija izvornih vrijednosti Opštine u cilju razvoja turizma,
- stvaranje uslova za aktiviranje turistčkih resursa,
- saradnja sa pravnim i fizičkim licima koji za predmet poslovanja imaju turističko-ugostiteljsku ili komplementarnu djelatnosti u cilju sprovođenja politike za razvoj turizma na teritoriji Opštine,
- podsticanje, koordiniranje i organizovanje kulturnih, umjetničkih, zabavnih, privrednih, sportskih i drugih manifestacija koje doprinose obogaćivanju turističke ponude,
- realizovanje programa aktivnosti boravka studijskih grupa i novinara na teritoriji Opštine koja su u funkciji razvoja turizma i marketinga,
- organizacija rada turističko-informativnih biroa,
- podsticanje i organizovanje akcija usmjerenih na zaštiti i očuvanju životne sredine i kulturnog nasleđa,
- pružanje servisnih usluga i informacija gostima,
- registrovanje i praćenje turističkog prometa na teritoriji Opštine,
- saradnja sa organima i tijelima Opštine u cilju donošenja i sprovođenja lokalnih mjera za poboljšanje uslova boravka turista na teritoriji Opštine,
- saradnja sa lokalnim udruženjima i NVO,
- izrada i izdavanje turističko-propagandnog materijala u cilju promocije Opštine,
- sprovođenje anketa i sličnih istraživanja u cilju poboljšanja ponude,
- saradnja sa Ministarstvom turizma i Nacionalnom turističkom organizacijom, kao i saradnja sa sličnim organizacijama van Republike i sl.
ISTORIJA
Kroz istoriju, grad Nikšić je nekoliko puta rušen, obnavljan, dograđivan, mijenjajući ime i svoj izgled. Dešavala su se iseljavanja cjelokupnog stanovništva.
Nikšić,grad čiji korjeni sežu još od ranog antičkog doba-drevnog grada Anderbe,kasnije Anagastuma,srednjevjekovnog Onogošta i sa današnjim imenom Nikšić,konture moderne autentične cjeline dobio je 1884.godine, planom koji je uradio poznati graditelj Dr Josip Slade.
Postanak i razvoj grada se vezuje za staru gradsku tvrđavu i pored činjenice, da je ,još mnogo prije njenog nastanka, negdje u nikšićkom polju postojala rimska naseobina Anderba,o čijoj lokaciji nema neposrednih izvora.Grad je nastao kao naselje starosjedilačkog ilirskog stanovništva.Prolazio je razne faze antičkog doba,da bi najzad postao naselje i sjedište okolnog slovenskog stanovništva. Na spomenicima iz perioda rimske vladavine natpisi potvrdjuju tezu da je ilirsko stanovništvo u okolini današnjeg Nikšića pripadalo plemenu Dokleata,koje je imalo svoj centar u antičkoj Duklji. Neki istorijski podaci nameću pretpostavku da je ilirsko-dukljansko stanovništvo osnovalo svoje naselje na mjestu bliskom današnjem Nikšicu, jos prije rimskih osvajanja.Taj ilirski lokalitet poznat je iz istorijskih izvora kao Anderba ili Anderva.Naseobina Anderba nalazila se između dva istorijska lokaliteta Varis i Sallunto za koje je utvrđeno da predstavljaju današnje Riječane u Banjanima.
Pojavom Istočnih Gota na granicama Imperije(oblast Prevalitanije),a sa njom i staru Anderbu,zadesili su teški događaji,u kojima je, najvjerovatnije,ovo naselje i potpuno razoreno.
Na osnovu arhitektonskih nalaza,u temeljima starog utvrđenja grada Nikšića,nađeni su ostaci građevine kasnorimskog doba. Na osnovu tog jedinog podatka zasnovana je pretpostavka o nastanku lokaliteta Anagastum. Ime Anagastum je gotskog porijekla koje je poznato iz krajeva koje su naseljavali Goti. Krajem VI i pcetkom VII vijeka tokom avarsko-slovenskih plemena doslo je do konačnog naseljenja Slovena.
Jedna od najranije pominjanih župa ranog zetskog perioda je i župa Onogošt. Onogošt je na početku bio rimsko vojno utvrdjenje i uvijek je predstavljao primamljivu metu svim osvajačima.U period njegovog nastanka dolazi i do obnavljanja starih komunikacija koje su Onogoštu pružale povoljne uslove za razvitak.Ovu činjenicu potvrđuje i most na Moštanici,u čijim temeljima je nađen uzidan jedan srednjevjekovni stećak, što svjedoči da je stari rimski most na tom mjestu bio porušen i već u ranijem slovenskom periodu obnovljen i osposobljen za korišćenje puta koji je vodio preko Onogošta iz pravca primorja (Risna,Cavtata). Od XIV vijeka Onogošt prelazi u sastav bosanske države kralja Tvrtka,a kasnije osnivanjem Hercegovine u XV vijeku,Onogošt ulazi u njen sastav.Padom Hercegovine (1465.godine) prelazi pod tursku vlast pod kojom ostaje sve do potpunog oslobođenja 1877.godine,kada ulazi u sastav Crnogorske države.Onogošt kroz vjekove je svjedočio o krupnim društvenim i istorijskim kretanjima i promjenama vremena u kojima je opstajao.Od svog nastanka gotski Anagastum i srednjevjekovni Onogošt bio je aktivna tvrđava sve do odlaska poslednjih osvajača.
Današnje ime grad je dobio po istoimenom plemenu Nikšići. Pleme Nikšići su se naselili iz sjevero-istočnih sela i potpuno ovladali teritorijom Onogošta. Njihova prevlast i uticaj potvrđuju se i činjenicom sto se Onogošt počinje nazivati njihovim imenom.
Najduži period mira na ovom prostoru je poslije Drugog svjetskog rata.U tom periodu Nikšic je doživio najveci uspon.
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Opština Nikšić obuhvata centralni i zapadni dio Crne Gore sa površinom od 2.065 km² , što je čini, po površini, najvećom opštinom u Crnoj Gori sa 14,95% njene teritorije. Nalazi se na nadmorskoj visini od 630 m. Geografske kordinate su mu 180 57′ 28″ igd I 420 46′ 29″ sgš. Graniči se sa šest crnogorskih opština: Kotor, Cetinje, Danilovgrad, Kolašin, Šavnik i Plužine . Na zapadu je državna granica sa Bosnom i Hercegovinom. Stanovništvo Nikšića učestvuje sa oko 12% u ukupnoj populaciji Crne Gore.
Nikšićko polje je najveće kraško polje u Crnoj Gori. Ima oblik trougla ,a ravan mu je nagnuta od sjevera i sjeverozapada prema jugu i jugozapadu. Nikšićko polje je vodom najbogatije kraško polje u Dinaridima. Ima oko 300 vrela, 32 estavele, jednu mukavicu, 30 tokova i oko 900 ponora.
Izuzetan geografski položaj ga čini važnom raskrsnicom puteva između juga i sjevera Crne Gore,između Crne Gore i Bosne, Hrvatske i Srbije . Geografski, privredni , ali i istorijski položaj grada uslovljava da, pored prirodnog priraštaja i migracije utiču na stalni porast stanovništva, tako da u Nikšiću danas živi oko 72.000 stanovnika.
Reljef Nikšićkog polja, u kome je smješten grad, se odlikuje relativno ravnim dnom, jako razuđenim obodom i dosta strmim stranama. Iz njegovog dna, koje je od kvartarnog nanosa, štrče brojni krečnjačko – dolomitni brežuljci i glavice, od kojih je najviša Trebješka glavica koja je visoka 762 m nad morem. Obod Nikšićkog polja je tako razuđen da ima veliki broj rukavaca i nekoliko manjih polja koja imaju svoja lokalna imena (Gornje polje, Krupačko polje, Slansko polje i centralni dio polja). Polje kao cjelina okruženo je sa svih strana planinama, tako da predstavlja zatvorenu depresiju. Od doline Zete odvojeno je krečnjačkom uzanom prečagom Budoš – Kunak. Na njegovoj istočnoj i sjeveroistočnoj strani su planine Prekornica, Štitovo, Maganik, Žurim i Vojnik. Na zapadu se prostire planina Njegoš, a na jugozapadu plato Stare Crne Gore, sa koga se u neposrednoj blizini polja izdižu planine Budoš i Pusti Lisac. Polje je ukliješteno između ovih planina i površina mu iznosi 66,5 km2. Njegova duža osa iznosi 18,5 km dok mu je širina u prosjeku oko 3,5 km.
Opština Nikšić obiluje i mnoštvom prirodnih ljepota.Smještena je na tri rijeke i jezera ,oivičena visokom planinama preko 2000m koje su bogate šumom,pašnjacima , ljekovitim travama i velikim brojem prirodnih izvora.